24. 09. 2014.

Dokaz pod kožom

Već stoljećima se hodočasnici tetoviraju u Jeruzalemu

Dokaz pod kožom

Tetoviranje kao uspomena na hodočašće? To je dokaz , koji pod kožu ide i ostaje. Već stoljećima se vjernici tetoviraju u Jeruzalemu , najradije za Uskrs .



 Svake godine na Uskrs tetoviraju se stotine pravoslavnih hodočasnika u Jeruzalemu . Foto : kna - image

"Tetovaža, ja ? " Gülnaz se smije. " To je prije nešto za starije! " Dug je red čekanja u prostoriji iza 35-godišnje sirijske pravoslavke, i zaista prosječna dob onih, koji si žele pod kožu ubocati dokaz njihova hodočašća u Jeruzalem, daleko je iznad šezdeset godina . Svake godine za Uskrs stotine uglavnom pravoslavnih hodočasnika posjet svetom gradu ovjekovječuju s jednom tetovažom - tradicija koja seže više od 500 godina u prošlost.

Bučno i vruće u improviziranom studiju za tetoviranje u sporednom krilu sirijske pravoslavne crkve u jeruzalemskom Starom Gradu. Iznova i iznova majstor tetoviranjaa Daniel Boulitchev opominje one koji čekaju na smirenost i strpljenje . " Mi smo čekali dva sata jučer , danas smo ponovo došli. Kaže Feride i škilji na zgužvanu cedulju svoje susjede na stolici pored . Lista čekanja je duga, u Turskoj rođena kršćanka će se morati još strpiti. " Želim tetovažu kao znak da smo hodočasnici "; kaže Feride kroz smijeh: "Sveta tetovaža, inače nema nekog drugog značenja! " 61 -godišnja peterostruka baka je donijela jednu fotografiju . To će biti ova Marija s djetetom Isusom u naručju", kao kod moje sestre, samo malo svjetlije . "

Gülnaz prevodi. Kad hodočasnici odabiraju neki dizajn iz zbirke križeva, slika Krista ili Marije, tada je jednostavan posao za Daniela i njegove suradnike. Pojave li se naročite želje kao kod Feride​​, tada je potrebna kreativnost . Daniel i njegov kolega govori hebrejski, ruski i engleski . Hodočasnici govore sirijsko-aramejski i arapski. " Svi oni pripadaju sirijskoj pravoslavnoj zajednici, ali dolaze iz svih krajeva svijeta, " objašnjava Boulitchev . Feride živi u Bremenu , Gülnaz u Briselu . Većina ove godine dolazi iz Švedske i Njemačke .

Vjerska obaveza



Klasični motivi tetovaža su ikone i motivi križeva . Foto : kna - image

Za pravoslavne kršćane je hodočašće u Jeruzalem vjerska dužnost, objašnjava Gülnaz . "Tetovaža je znak da je dotična osoba bila u Svetoj zemlji , to je znak vjere. Ima mnogo dublje značenje od neke tetovaže iz Europe: Iza nje se nalazi dug put!" " Put, koji u prijašnjim vremenima bio vrlo težak, a do danas prisutno poštovanje za hodočasnike kod onih koji su ostali doma: "Po povratku čitava obitelj pozdravi hodočasnika, tako što poljube njegovu tetovažu ."

Klasični motivi u sirijsko-pravoslavnoj zajednici su ikone Krista ili Marije plus godina hodočašća; koptski kršćani favoriziraju motive križa, a i među katolicima je Jeruzalemski križ rasprostranjen kao motiv . Iako tradicija potiče iz Orijenta, europski kršćani su se brzo zarazili: Najstariji dokaz za tetovažu u europskoj-katoličkoj koži potječe iz jednog hodočasničkog izvješća iz 1484 godine. (To nije točno. Primjerice, njemački dominikanac i mističar Heinrich Seuse je sam sebi na prsa istetovirao monogram Isusa - IHS, i to još početkom 14. stoljeća. Op. Prevoditelja). "Danas, međutim , mnogi izabiraju ne baš izričito vjerske motive", kaže Gülnaz, “kao što je np. rukopis Jeruzalem u starom aramejskom pismu".

Stoljećima je tinta ispod kože bila najsigurnija uspomena na ispunjenu vjersku dužnosti – nije mogla biti izgubljena ili ukradena na napornom putovanju. Argument, koji sa povećanjem mobilnosti i sigurnosti putovanja od 19. stoljeća sve više gubi na važnosti. Od četiri studija, koji su još prošle godine u akordu ubadali križeve i ikone, na ovaj Uskrs su samo dva otvorena.

"Hodočasničke tetovaže su za stare osobe", ponavlja Gülnaz. Miden Martha proturječi . "To je jednostavno dio hodočašća", kaže 14godišnja sirijska kršćanka iz Stuttgarta . I 20godišnji Ishok je "dugo razmišljao. Ali mislim, kao prvo bi mi trebao blagoslov moje obitelji!". Tu brigu nema Miden Martha: "Moja čitava obitelj se tetovira. To je znak vjere i za to, da smo ponosni, biti Aramejci."

kna – katolička novinska agencija

Preveo Branislav Knežević, 07.05.2014, Pforzheim