Tradicionalne katoličke hrvatske tetovaže iz sela Debeljak kod Banjaluke

"Evo ti slike tetovaze od jedne zene iz Debeljaka kod Banja Luke. Zove se Mande Barisic, godiste 1938. Kaze da se bocala (tetovirala) sa 7 godina , da su ju starije cure uhvatile pa nažarile ruke koprivama i onda joj križeve nabocale. A kad se kuci vratila da je mati tila istirat iz kuce. Malo zgodna prica i ako nisam do sad sreo nikoga iz Banjaluckog kraja da ima takve tetovaze, jedino oko Prnjavora u selima Drenova i Kulasi ."

Hvala na fotografiji uredniku stranice Bosanske Nošnje koji je poslao fotografiju. Ovo je zaista vrijedno jer nemamo ništa iz toga kraja. Križ se slabo vidi, ali nam je priča isto važna kao dokaz da je postojalo u tom kraju tetoviranje. Tea Mihaljević

Fantom

Fantom na ruci bivšeg zatvorenika. Tetovirano u zatvoru.
Foto: Klaus Pichler
Izvor:  http://oops.uni-oldenburg.de/492/1/bamtae06.pdf

Izvor: http://www.stripovi.com/enciklopedija/strip/fan/fantom/

The tattooed Mohawk

The human race. Illustrated by two hundred and forty-three engravings on wood, and eight chromolithographs.

By: Figuier, Louis, 1819-1894.
Published: (1873

Sir William Ridgeway o Dr. Ćiri Truhelki

The early age of Greece, by William Ridgeway, vol. I. 1901

 

Štovanom Siru Ridgewaju se prije 113 godina ovdje potkrala jedna greška. Naime, Dr. Truhelka nije rekao da su hrvatske tradicionalne tetovaže katoličkog podrijetla i da su svećenici poticali tetoviranje križevima. Naprotiv, Truhelka je govorio upravo suprotno. I to, da tetoviranje s kršćanstvom "ima baš onoliko posla kao i onaj gromovnik Ilija", a da je svećenstvo samo trpilo tetoviranje, "ono je samo koncesiju učinilo tradiciji, duboko zavriježenoj u duši naroda". Dalje, Truhelka nije rekao da običaj tetoviranja započinje u vrijeme turske okupacije Bosne i Hercegovine. Nego je Truhelka jedino naglasio "sadašnje narodno shvaćanje" o tetoviranju kao "neizbrisivim simbolom katolicizma u Bosni i Hercegovini". A zaista je rekao da "u slovjenskom svijetu uzalud tražimo  tragove postanju tetoviranja" , nego da tetovažama njihovo "postanje valja tražiti u starijem vremenu". Kada Ridgeway kaže da  Truhelka sugerira bez ikakvih dokaza,  jasno je da Ridgeway William, Sir nije dovoljno poznavao rad Dr.Truhelke. Ćiro Truhelka, ''Tetoviranje katolika u Bosni i Hercegovini'' GZM VI, Sarajevo 1894.

Branislav Knežević, 09.03.2015.

The first "tattooed man" cartoon

The history of the nineteenth century in caricature / by Arthur Bartlett Maurice and Frederic Taber Cooper. 1904

The tattooed Columbia

The history of the nineteenth century in caricature / by Arthur Bartlett Maurice and Frederic Taber Cooper. 1904

The tattooed people from Jajce

The Turk and his lost provinces : Greece, Bulgaria, Servia, Bosnia / by William Eleroy Curtis. 1903